KOPRIVA
U ovom broju Glasnika predstavljamo Vam još jednu od biljaka kojima obiluje naš kraj, a koja se ne koristi u dovoljnoj količini, iako ima važna ljekovita i nutritivna svojstva
Koprivu su još stari Rimljani cijenili kao hranu i lijek. Ona je oduvijek siromašnim ljudima bila prva proljetna zelena hrana. U vrijeme gladi bila je prva i jedina, najzdravija hrana – kako za ljude, tako i za domaće životinje.
Urtica dioica L., kopriva
Porodica: Urticaceae
Narodni nazivi: kopriva obična, pasja kupina, pitoma kopriva
Rasprostranjenost i biologija
Kopriva je vrsta samonikle jestive biljke roda Urtica koja raste u Europi, Aziji, Africi i Sjevernoj Americi. Kopriva je, u biti, korov koji raste na zapuštenim i često prljavim mjestima, u blizini naselja, kuća, ograda, na odlagalištima smeća, u prorijeđenim šumama, ali gotovo uvijek na vrlo plodnim zemljištima.
Stabljika doseže visinu do 150 cm, a listovi du dugi od 3 do 15 cm. Listovi srcolikog oblika se nalaze na kratkim peteljkama i imaju kratke dlačice. Listovi i peteljke su pokriveni žarnicama, i zbog toga ih je jako neugodno dodirnuti, jer izliju oštar sok na kožu. Cvijetovi koprive su zeleni i neugledni, a biljka ima velik korijen. Cvjeta od proljeća do jeseni, a za vrijeme zime ostaje u zemlji.
SASTAV: u literaturi poznati i analitički ispitani, glavni sastojci koprive su::
- bjelančevine (5,5 %)
- masti (0,7 %)
- ugljikohidrati (7 %)
- vitamin C (u mladom lišću), karoten (provitamin A), B2, K
- mineralne soli željeza, sumpora, kalcija, natrija i magnezija
- kiseline – pantenonska, mravlja, octena, maslačna i kremična
- flavonoidi
- u lišću ima tanina, klorofila, karotena, fitosterola, lecitina i nešto sluzi i voska
- u dlačicama ima acetilholina i histamina
BRANJE: kopriva raste na skrovitim, zapuštenim mjestima. Najvrijednija svojstva ima od ožujka do svibnja, ali može se brati cijele godine, budući nakon košenja ponovno stvara mlade vrške. Za upotrebu u kulinarstvu koriste se upravo vršci koprive, što znači gornja četiri lista. U mladim listovima koprive ima dvadeset puta više vitamina C nego u zelenoj salati, i dodavanjem nasjeckanih listova, obogaćujemo salatu, a da ne štetimo njezinom okusu.
Kopriva se uvijek mora kratko prokuhati da bi se uklonila mravlja kiselina, kao i kremična kiselina koja u većim količinama može biti štetna za bubrege.
UPOTREBA: Koprivu su stari Grci koristili za masažu protiv reumatskih bolova, a poznato je da poboljšava rad probavnog sustava. Sadrži kalcij, kalij, željezo, fosfor, vitamine C i A i organske kiseline. Ekstrakt korijena ima mnogo željeza, koristi se protiv opadanja kose i pozitivno utječe na krv.
Čaj od koprive se priprema od mladih listova koji se kuhaju 15 minuta u litri vode. Procijeđeni čaj (koji se po želji može i zasladiti), može se piti tijekom čitavog dana. Olakšava mokrenje, poboljšava metabolizam i ojačava imunitet. Zbog svog sastava i svojstava kopriva općenito dobro djeluje na organizam, osobito zbog flavonoida i željeza. Baš poput čaja, i vino od koprive blagotvorno djeluje na organizam. Od pospješavanja imuniteta i slabokrvnosti, pa sve do poticanja probave i mokrenja.
Vino od koprive se priprema na način da se dvije žlice mladih listova i dvije žlice cvjetova sedam dana namaču u jednoj litri domaćeg bijelog vina, te se procijeđena tekućina sprema u boce i čuva na hladnom. Dovoljno je piti jednu čašicu ujutro tijekom 15 dana.
Bez obzira na ljekovita svojstva, kopriva se ne konzumira svježa, jer ponekad mogu nastupiti problemi s probavnim sustavom, kao i crvenilo kože. Osim što štiti od bolesti, kopriva može suzbiti lisne uši koje su veliki nametnik voću, a često se koristi kao hrana zečevima i svinjama. U prehrambenoj se industriji koristi u proizvodnji sira yarga, te začinjene varijante gouda sira, a u sjevernoj se Europi često jede juha od koprive. Osim u prehrambenoj, rabi se i u tekstilnoj industriji, jer korijen biljke daje žutu boju, a vlakna su joj jako hrapava.
Listove mlade koprive (čiji vrhovi žare) dobro je koristiti u obliku obloga. Mada peče i svrbi, plikovi i bol brzo prođu, no ˝opekline od koprive˝ jačaju imunitet i smanjuju reumatske bolove. Ipak, ne treba pretjerivati.
Jeste li znali?
Tkanina napravljena od koprive pronađena je na lokacijama na kojima su živjeli ljudi iz brončanog doba. U germanskoj mitologiji, kopriva je bila simbol boga munje. Prema narodnom vjerovanju, munja nikada neće udariti u koprivu i od toga dolazi i poznata poslovica: Neće grom u koprive. Koprive se tradicionalno beru na Veliki Četvrtak i Veliki Petak. Albrecht Dürer, jedan od najslavnijih njemačkih slikara, toliko je cijenio koprivu kao ljekovitu biljku, da je u svom remek djelu nacrtao anđela koji nosi koprivu k nebeskom prijestolju. U Ujedinjenom Kraljevstvu se od 1986. održava Stinging Nettle Eating Championship, natjecanje u jedenju kopriva.
Matija Laginja, dipl. ing. šum
 |
|
|
|
 |
|
||
 |
 |
 |
|
 |
|
||