Kulturno-znanstveni skup XVII. dani dr. Matka Laginje
20. ožujka 2010. je u organizaciji Društva za povjesnicu Klana održan XVII. po redu kulturno –znanstveni skup Dani dr. Matka Laginje. Ove je godine obilježena 80. godišnjica smrti dr. Matka Laginje pa je stoga i programom prigodno popraćena ova obljetnica.
Uz sam stručno-znanstveni skup otvorena je izložba pod nazivom Klana va vrime Franca Jozefa te organizirano pješačenje starom rapalskom granicom.
Dani su započeli stručno-znanstvenim skupom u subotu 20. ožujka, na kojemu su i ove godine izlagači stručnim predavanjima mještane izvijestili o znanstvenim i kulturnim istraživanjima vezanima za klanjski kraj.
Nakon prigodnog pozdrava nazočnima od strane voditelja skupa prof. Ivana Šnajdara i akademika Petra Strčića, izneseno je kratko izvješće s redovne izborne skupštine Društva za povjesnicu, održane 22. siječnja ove godine. Prvo izlaganje održao je akademik Petar Strčić poprativši 80. obljetnicu smrti dr. Matka Laginje prigodnim osvrtom na njegov lik i djelo. U sklopu predavanja prikazan je i film Sahrana dr. Matka Laginje, koji je zahvaljujući akademiku Strčiću spašen od zuba vremena i prikladno sačuvan od daljnjeg propadanja.
Slijedilo je povijesno predavanje pod nazivom Klana u drugoj polovici 19. st. u kojem je dr. sc. Tea Mayhew uz pomoć sačuvanih, vrijednih dokumenata iz područja školstva, kulture i javnog života predstavila život Klane i okolice u 19. st.. Održana su još i sljedeća predavanja: Obiteljski nadimci u Klani (Ivana Marinčić), Sitni oblici usmene književnosti u Klani (Nensi Čargonja Košuta) te tri predavanja iz prirodoslovnog područja, Mjere zaštite i praćenje stanja na cretu Trstenik (Željka Modrić, Marko Randić),
Posebnosti ornitofaune klanjskoga područja (Andrej Radalj) i Praćenje medvjeda na sjevernim Dinaridima (Miha Krofel).
I ovoga su puta predavanja bila raznolika i zanimljiva, čemu svjedoči i uvijek popunjena vijećnica u Klani. Skupu su uz mještane nazočili i posjetitelji susjednih općina te ostali gosti.
Po završetku samog stručno-znanstvenog skupa u klanjskoj je kino sali otvorena izložba Klana va vrime Franca Jozefa na kojoj su predstavljeni predmeti pronađeni u klanjskom kraju koji pripadaju drugoj polovici 19. stoljeća.
U nedjelju, 21. ožujka je u povodu 90. godišnjice Rapalskog ugovora organizirano pješačenje rapalskom granicom Breza-Židovje-Studena-Klana.
Kao jedan od događaja u sklopu kulturne manifestacije Dani dr. Matka Laginje, ove je godine u organizaciji Društva za povjesnicu Klana i Planinarskog društva ˝Pliš˝ upriličeno pješačenje rapalskom granicom. Pješačenje je odabrano kao prigodna aktivnost, budući se ove godine obilježava 90. godina Rapalskog ugovora. Ruta je uključivala Brezu, iz koje se krenulo, nadalje Židovje, Studenu i na koncu Klanu te je cjelokupno pješačenje trajalo približno tri sata.
Unatoč dobro oglašenoj i atraktivnoj aktivnosti, vrijeme nije bilo naklonjeno zainteresiranima. Vjerojatno je ono i uzrok vrlo slabog interesa mještana i ostalih pozvanih gostiju. Kiša, magla i oblaci natjerali su sudionike da hodaju s otvorenim kišobranima. Uz rapalsku granicu su sudionici pješačenja, uglavnom članovi Planinarskog društva Pliš, pod vodstvom Ivana Starčića detaljno obišli dva bunkera i ostale talijanske fortifikacije na ruti Breza-Židovje-Studena-Klana.
Izložba Klana va vrime Franca Jozefa
Kao dio kulturne manifestacije XVII. dani dr. Matka Laginje, u predvorju klanjske kino sale je nakon kulturno-znanstvenog skupa otvorena izložba pod imenom Klana va vrime Franca Jozefa. Izložbu je osmislila i organizirala jedna od sudionica ovogodišnjeg znanstvenog skupa i članica predsjedništva Društva za povjesnicu Klane, dr. sc. Tea Mayhew.
U kino sali su bili izloženi eksponati iz 2. polovice 19. stoljeća. Najviše je bilo dokumenata, budući njih ljudi najduže čuvaju kao vrijednost, predmeta za svakodnevnu upotrebu, ali i ostalih predmeta kao što su škrinje s pisaćim priborom, jedan keramički suvenir, novac i oružje iz kolekcije Viktora Gržinčića te povijesne karte iz kolekcije Vladimira Smešnyja. U prikupljanju izložaka mještani su izašli u susret te ovim putem zahvaljujemo svima koji su posudili svoje sačuvane dokumente i predmete. Najvrijedniji i najveći eksponat bio je mehanizam sata s klanjske crkve iz 1860. godine.
Ana Babić
 |
|
|
|
 |
|
||
 |
 |
 |
|
 |
|
||