U izradi kapitalni klanjski lingvistički projekt:
Rječnik mjesnoga govora Klane
Nakon višegodišnjega promišljanja i pretpriprema, u proljeće 2008. godine, u okviru Općine Klana i Katedre Čakavskoga sabora – Društva za povjesnicu Klana napokon je započet jedan od kapitalnih lingvističkih projekata u Općini Klana, rad na Rječniku mjesnoga govora Klane.
O spomenutom je rječniku već bilo govora i mnogo ranije, ali su raznovrsne tehničke i druge poteškoće višekratno ometale njegovu realizaciju.
Kako je jedan od osnovnih preduvjeta za pristupanje ovakvome projektu stručnost ljudi koji u njemu sudjeluju, već su u ˝pripremnom˝ razdoblju za suradnju zamoljeni profesori s Katedre za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika riječkoga Filozofskog fakulteta, sadašnja predstojnica dr. sc. Silvana Vranić i dr.sc. Sanja Zubčić. One su svoj doprinos obećale dati u smislu sastavljanja stručnoga prikaza, tj. opisa klanjskoga govora kao specifičnog govornog sustava na ovome prostoru, koji se od svojih ˝susjeda˝ razlikuje mnogim posebnostima (pr. tzv. hiperikavizmima: tiga, oniga, siga; prviga i sl., specifičnim leksikom, poput cvek, povnica, sklida, zogar, žoki i dr., specifičnim refleksima pojedinih glasova (na određenim pozicijama u nekim riječima) kao u primjerima žovti: žuti, bovha : buha; vov: vol ili dilav: delal.)
U svakome slučaju, glavnina posla (prikupljanje, unos te obrada leksičkoga materijala) od samoga je početka prepuštena stručnom osoblju Multimedijalnog centra u Klani (inače diplomiranim kroatistima).
Voditelj projekta sa strane Općine Klana je prof. Željka Šarčević, inače i polaznica doktorskog studija Povijest jezika i dijalektologija na Filozofskom fakultetu u Rijeci.
S radom se, dakle, započelo prije dvije godine, na način da je sav dostupan leksički materijal najprije trebalo (abecednim redom) unijeti u računalo, a potom ga i stručno obraditi. Sama stručna obrada obuhvaća morfološki opis riječi, tzv. natuknica (što podrazumijeva određivanje vrste riječi i njenih gramatičkih kategorija), akcentuiranje istih, opis / značenje (tj. ekvivalent) riječi u hrvatskome standardnome jeziku te, na posljetku, oprimjerenje tj. primjenu dotične riječi u rečenici (ilustracija njezine svakodnevne uporabe u govornoj komunikaciji). Pr. angušt, m. – mjesec kolovoz (Va anguštu je Rokova va Klani.)
Do danas je uneseno oko 2400 riječi (približno 75 kartica), a (u potpunosti) obrađeno nešto manje od polovice unesenog leksičkog fonda, dakle oko 1000 riječi. (Izuzev akcentuacije za koju je potreban poseban kompjutorski program). Leksički se fond konstantno nadopunjava te ažurira (po potrebi ispravlja), redovito se daje na uvid adekvatnim osobama, tj. izvornim govornicima (posebice Klanjcima starije generacije), a potom i spomenutim stručnjacima na Filozofskom fakultetu u Rijeci s kojima se konstantno konzultira (dijelovi obrađenoga materijala odnose se na uvid i njima).
Početni je fond dijelom preuziman iz dostupnih nam pisanih tekstova na klanjskome govoru, a i dalje se nadopunjava ponajviše iz živoga, govornoga jezika. Kako bi ovaj materijal bio u potpunosti vjerodostojan, potrebna je učestala i višekratna provjera i komunikacija s lokalnim stanovništvom, što podrazumijeva nužan izlazak na teren.
Nezaobilazan izvor podataka bio je i rukopisni materijal / kartice Antona Starčića Šopećiga i sumještanke mu, Marije Valenčić - Spicijarove, kojima se i ovim putem valja posebno zahvaliti na doprinosu ovome radu.
Jedan od ciljeva ovoga projekta je i očuvanje stari(ji)h oblika riječi ili riječi koje današnje mlađe generacije Klanjaca više ne poznaju pa je time još važnije terensko istraživanje i bilježenje spomenutih primjera. Od posebne su važnosti u ovome slučaju upravo starije generacije govornika / kazivača koje svojim višekratnim kazivanjima dopridonose ovome specifičnome fondu Rječnika. Taj se fond ˝izvlači˝ iz transkripcija njihovih diktafonom snimljenih ogleda govora, a u korelaciji s ogledima govora mlađih generacija, ujedno je moguće dati i pregled razvoja klanjskoga govora u određenome vremenskom odmaku.
Zaključno: projektu se pristupilo veoma ozbiljno i odgovorno te se iskreno nadamo da će, za koju godinu, rezultati biti jednako tako zadovoljavajući i da će se Klanjci doista moći podičiti rječnikom vlastitog govora.
Nensi Čargonja Košuta
 |
|
|
|
 |
|
||
 |
 |
 |
|
 |
|
||