Zdravlje je najveće čovjekovo bogatstvo. To najbolje prepoznaje bolestan čovjek kojemu je zdravlje narušeno.
Dok je čovjek zdrav, često
zaboravlja na tu činjenicu.
Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije, zdravlje je stanje potpunog
fizičkog, mentalnog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost
bolesti i iznemoglosti. To je također stanje mira i sigurnosti u kojem
svaki čovjek, bez razlike na rasu, vjeru, političko uvjerenje i spol, ima pravo
na školovanje i rad koji mu daje mogućnost da živi harmonično u zdravoj
okolini i koji mu pruža osiguranje u slučaju bolesti, iznemoglosti i starosti.
Odsutnost ovih prava, tj. kada ljudi u svom radu nemaju sigurnost i kada im
prijeti nezaposlenost, koji su bez osiguranja u bolesti, iznemoglosti i starosti,
koji žive u ratnim uvjetima, koji gladuju i koji nemaju osnovnih sredstava
za život, nisu zdravi.
Postoje tri objektivna elementa zdravlja: integritet organizma, njegova
funkcionalnost, adaptabilna sposobnost te subjektivno doživljavanje zdravlja.
Zdravstvena kondicija svakog čovjeka je rezultat naslijeđa i okolnih
(izvanjskih) faktora koji su neprestano u uzajamnom djelovanju. Cilj svakog
čovjeka je održanje pozitivnog ili totalnog zdravlja te njegovo unaprjeđenje,
a da bi se taj cilj i ostvarivao, potrebno je aktivno sudjelovanje svakog
pojedinca, zdravstvene službe i cijele ljudske zajednice u kojoj čovjek živi,
radi i djeluje.
Dio medicine koja se bavi očuvanjem i promicanjem zdravlja
te sprječavanjem bolesti i invalidnosti zove se preventivna medicina. Poslovica
Bolje spriječiti, nego liječiti koja je proizašla iz naroda je jako mudra
izreka, a odnosi se upravo na preventivnu medicinu. Preventivna medicina
provodi dogovorene preventivne akcije i mjere da bi postigla svoj zadani cilj.
Što svaki čovjek može učiniti za sebe i svoju obitelj u svrhu održavanja i unaprjeđivanja zdravlja?
Primjeniti zdrav način življenja – pravilna ishrana, izbjegavanje rizičnih
čimbenika koji ugrožavaju čovjekovo zdravlje i okolinu. Rizični čimbenici
su nepravilna ishrana (neredovito uzimanje obroka, konzumiranje masne i
slane hrane, osobito suhomesnatih proizvoda. Preventivne mjere su također
higijensko-dijetetske mjere i prevencija bolesti zubiju, edukacija pojedinca u
svezi pušenja, zlouporabe alkohola i droge. Treba prakticirati fizičke aktivnosti
(primjena tjelovježbe) i izbjegavati sjedilački način življenja. Dobro je
prakticirati i meditaciju zbog prevencije stresa.
U prevenciji ranog otkrivanja
eventualnog bolesnog stanja i bolesti bitni su samokontrola krvnog tlaka,
šećera u krvi, kože, dojki, kontrola tjelesne težine, lipida.
Ukoliko bolest već
nastupi, treba je držati pod nadzorom.
Možemo reći da je pravilna bila prehrana naših baka i djedova koji su jeli
puno maneštri i jela od povrća, te iako su koristili
puno masti, uspjeli su je potrošiti jer su
puno hodali i radili fizičke poslove. Mi danas
više sjedimo, vozimo se automobilima, imamo
razne strojeve koji zamjenjuju fizički rad u domaćinstvu.
Pravilnom i zdravom ishranom svaki
pojedinac radi na sprječavanju nastanka rizika
od povećanog kolesterola koji je opasan jer rezultira
bolestima krvnih žila (arteroskleroza), mozga, srca, bubrega, perifernih
arterija, pogoduje razvoju šećerne bolesti i sl.
Pušenje
Prestankom pušenja pojedinac sprječava nastanak kronične bolesti srca
(KBS), ne samo aktivnog pušača, već i osoba nepušača (pasivnih pušača) iz
njegove okoline koji su izloženi dimu u zatvorenom prostoru (kući, radnom
mjestu, restoranu itd.). Stoga je i Vlada RH donijela odluku o zabrani pušenja
na javnim mjestima kako bi smanjila broj pušača, a time i broj bolesti
vezanih uz pušenje.
Za odluku i primjenu prestanka pušenja bolesnik treba
potporu ostalih članova obitelji, suradnika na radnome mjestu, prijatelja,
zdravstvenog osoblja (liječnika i medicinskih sestara), kako bi ustrajao u
oslobađanju od te ovisnosti.
Razrješenje i sprječavanje nastanka stresa
Spoznajom stresne situacije čovjek može potražiti pomoć u drugih ljudi (obitelj, prijatelji, psiholozi, zdravstvena služba i dr.)
Prevencija najtežih bolesti
Prevenciji karcinoma, bolesti koja je i u našoj općini nažalost u porastu, češće i sa smrtnim ishodom, pojedinac može doprinijeti smanjenjem tjelesne težine. Činjenica je da gojazni, deblji pojedinci češće obolijevaju od karcinoma debelog i završnog crijeva, karcinoma dojke, žučnog mjehura, jajnika i maternice. Prehrana s puno masnoće je čimbenik rizika kod karcinoma prostate, dojke i debelog crijeva. Hrana bogata vitaminom A (obično povrće i voće tamnozelene i tamnožute boje – špinat, blitva, avokado, bundeva, slatki krumpir – batat, mrkva, mango) te vitaminom C (agrumi, jagode i paprike te glavičasto povrće – kupus, prokulica, cvjetača i dr.), kao i jabuka, cikla, rajčica; mogli bi imati preventivnu ulogu za različite vrste karcinoma. Usoljena i dimljena hrana povećava rizik od nastanka karcinoma u gornjem dijelu probavnog sustava.
| HRANA KOJU TREBA SMANJITI ILI IZBACITI IZ PREHRANE | PREPORUČENA ZAMJENA |
| Cijelo jaje | Bjelanjak jajeta (dva bjelanjka = jedno cijelo jaje) |
| Punomasni sir | Sir od obranog mlijeka, nemasni domaći sir, svježi sir, nemliječni nemasni sir |
| Punomasno mlijeko | Nemasno ili obrano mlijeko (1,8 % mm) |
| Maslac i tvrdi margarin | Lagani margarin, prašci s okusom maslaca |
| Sladoled, masni napitci | Nemasni sladoled, jogurt, ledeno mlijeko, sorbet, sladoled bez mlijeka |
| Masno meso, hot-dog, mesna kobasica, slanina, koža peradi, iznutrice, suhomesnati proizvodi | Piletina i puretina bez kože, riba – dva do tri puta tjedno - koristiti meso rjeđe i u manjim količinama, izbegavati pečenje |
| Školjkaši | Školjkaši s manje kolesterola, npr. rakovi |
| Čokolada | Kakao |
| Hrana pripravljena od rafiniranih namirnica (grickalice) | Raznolike žitarice punog zrna, svježe voće i povrće |
| Hrana pripravljena s puno masti, peciva s uljima kokosovog oraha, hidrogenizirana ulja ili životinjske masnoće, salo | domaća hrana s manje masti te jela koja sadrže nezasićena biljnja ulja (sojino, suncokretovo, maslinovo, sezamovo itd.) |
Pušenje je odgovorno za 30% svih smrtnih slučajeva od karcinoma (pluća, mokraćnog mjehura, usta, grla, grkljana), dok je alkohol odgovoran za otprilike 3%.
Cijepljenje
Veliki napredak u prevenciji zaraznih bolesti XX. stoljeća predstavlja primjena
cjepiva, zahvaljujući kojem su prevenirane mnoge zarazne bolesti koje
su u prošlosti bile javno zdravstveno zlo i uzrok mnogih oboljelih i umrlih u
epidemijskim i pandemijskim razmjerima.
Tako je, zahvaljujući cijepljenju, postignut nestanak velikih boginja (SZO).
Prema obvezatnom kalendaru cijepljenja, u našoj ambulanti cijepimo djecu
od rođenja do 18. godine i to cjepivima protiv tuberkuloze, hepatitisa B,
difterije, tetanusa, pertusisa (pasjeg kašlja), hemofilusa, influence, meningitisa,
poliomije – litisa, dječje paralize, ospica, rubeole i zaušnjaka.
Fakultativna (neobavezna) cjepiva kojima se mogu cijepiti djeca u Klani, jesu
protiv Rota virusa, vodenih kozica, gripe itd.
U našoj ambulanti odrasli se cijepe protiv tetanusa te sezonske gripe.
Zdravstvena je služba u prevenciji održavanja unaprjeđenja i promicanja
zdravlja uključena i preko smjernica zcrtanih u SZO s postizanjem 4 cilja:
- jednakost u zdravstvu
- dodati život godinama (osigurati potpuni razvoj)
- dodati zdravlje životu (smanjiti bolesti i različita oštećenja)
- dodati godine životu (smanjiti broj preranih smrtnih slučajeva i povećati očekivanu dužinu života)
Kako bi zdravstvena služba djelovala na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini faza razvoja bolesti, a u cilju unaprjeđenja zdravlja, sprječavanja bolesti, razvoja komplikacija i invalidnosti, poduzima preventivne mjere:
- otkrivanjem rizika faktora – tjelesne težine, krvnog tlaka, povećanog šećera u krvi, povećanih lipida u krvi (zasićenih masnoća) s ciljem prevencije i liječenja moždanog udara , KBS; zatajenja bubrega, gangrene
- primjenom određenih pregleda; kod karcinoma debelog crijeva (probavna cijev), Papa test (prevencija karcinoma maternice), primjena mamografije i UTZ (prevencija karcinoma dojke), endoskopski pregled madeža u cilju ranog otkrivanja melanoma.
Zaključak
Od svih preventivnih mjera s ciljem promicanja zdravlja i prevencijom sprječavanja bolesti, svakom je pojedincu najdostupniji njegov način života koji čovjek može svakodnevno promijeniti. Prehrana ima značenje za prevenciju koronarne srčane bolesti i karcinoma. U cilju pravilne prehrane, nutritivne preporuke glase:
- unositi ukupan broj kalorija za postizanje ITT (idealne tjelesne težine)
- masnoće čine manje od 30% ukupnih kalorija
- zasićene masti čine manje od 10% ukupnih kalorija
- kolesterol je manji od 300 mg
- uzimati najviše moguće razine biljnih vlakana (žitarice)
- kalcij, najmanje 1000 mg/dnevno
- sol – natrijev klorid, svesti na manje od 3 mg NA (7,5 g soli) dnevno
- u glavnom dnevnom obroku, ručku, treba biti zastupljeno najviše (2/3 obroka) povrća ili žitarica
- dnevno jesti voće
- ribu jesti barem 2 X tjedno, osobito plavu
- piti dovoljno tekućine: 1,5-2 L dnevno (najviše vodu, i to u međuobrocima)
U promjeni načina života pojedinac može povećati fizičku aktivnost. Zdrave
osobe mogu uvesti dnevnu tjelovježbu u trajanju od 30-40 min, barem 4-5
puta tjedno. Tjelovježba utječe na smanjenu pojavnost svih kroničnih bolesti
pa i osteoporoze i s njom povezanih prijeloma. Tjelovježbu i bavljenje sportom,
kao i pravilnu prehranu valja primijeniti i za pravilan rast i razvoj djece.
Pojedinac također može donijeti odluku izbjegavanja unosa toksina (otrova),
posebno opojnih tvari – duhana i alkohola.
Na pušenje otpada 30%
svih slučajeva karcinoma (raka), a pušenje je i glavni čimbenik koronarne
srčane bolesti. Alkohol uzrokuje 4% svih smrtnih slučajeva od karcinoma
u muškaraca i 2% u žena.
Alkohol je glavni razlog obolijevanja i smrtnosti
u nezgodama (povredama) svih vrsta, bolestima jetre, samoubojstava i
ubojstava.
Preventivne mjere zdravstvene zaštite s ciljem sprječavanja razvoja bolesti i
očuvanja zdravlja jesu:
- zaštita od čimbenika okoline štetnih po zdravlje (zaštita zraka, voda, tla)
- zdravstveni odgoj i prosvjećivanje
- otkrivanje, suzbijanje i sprječavanje bolesti i povreda
- sprječavanje i suzbijanje zaraznih, kroničnih i masovnih nezaraznih bolesti
- liječenje i rehabilitacija oboljelih 6) mjere zdravstvenog nadzora
- osiguranje pune zdravstvene zaštite mladeži te zaštite žena u vezi planiranja obitelji, trudnoće, porođaja i majčinstva
- prevencija liječenja i saniranja usta i zubi
U provođenju tih mjera sudjeluju liječnici, medicinske sestre, patronažne sestre, stomatolozi te psiholozi. Mijenjanjem svog načina života postajemo najbolji uzor svojoj djeci, a tako svi doprinosimo što većem očuvanju zdravlja.
Sretno i s uspjehom.
Vaša doktorica
Biserka Svetić - Rubeša
 |
|
|
|
 |
|
||
 |
 |
 |
|
 |
|
||