Bakar, Kastav i Klana sposobni za opstanak

Čelnici Bakra, Kastva i Klane uvjereni su kako nema nikakve bojazni da bi njihovoj lokalnoj samoupravi mogao biti ukinut status grada ili općine, kako to predlaže studija zagrebačkog Ekonomskog instituta. Studija, napravljena po narudžbi Hrvatske zajednice županija, upozorava kako samo 34 hrvatska grada imaju dovoljno novca za financiranje osnovnog i srednjeg školstva, zdravstva i socijalne skrbi, što pokazuje da lokalne jedinice ne mogu zadovoljiti neke najosnovnije funkcije. Kako bi se postiglo bolje i efikasnije pružanje javnih usluga stanovnicima, studija, među ostalim, predviđa i novu teritorijalnu podjelu prema broju stanovništva, proračunskom kapacitetu, ali i specifičnim povijesnim, kulturnim i drugim kriterijima. Općine bi tako trebale imati najmanje dvije tisuće stanovnika, a gradovi najmanje 35 tisuća stanovnika.

Kastav siguran

Prema tim kriterijima gradovima Bakru i Kastvu, po posljednjem popisu stanovništva iz 2001. godine, prijeti snižavanje ovlasti na razinu općine, dok Klani prijeti ukidanje kao jedinice lokalne samouprave.
    No, pojedini gradovi i općine danas imaju znatno više stanovnika od posljednjeg popisa odrađenog 2001. godine. U takvoj je situaciji i Kastav, koji danas zasigurno prelazi granični kriterij od deset tisuća stanovnika, a taj bi podatak trebao biti i službeno uveden u novi popis stanovništva iduće godine.
    – Prema podacima imamo devet tisuća birača, što nas približava brojci od 12 tisuća stanovnika. Šteta što se tako ozbiljne analize rade na bazi podataka starih deset i više godina, kaže Lukanović, ističući kako Grad Kastav itekako opravdava svoje postojanje i kada se u obzir uzme omjer broja zaposlenih u odnosu na broj stanovnika ili broj zaposlenih u odnosu na veličinu proračuna.
    Lukanović napominje kako Grad Kastav i više nego zadovoljava po pitanju pružanja javnih usluga svojim stanovnicima, a najavljuje i da su već sada spremni preuzeti i neke nove obveze, kao što je otvaranje ureda za izdavanje građevinskih dozvola.
   
    Mogućeg gubitka statusa grada ne boji se niti bakarski gradonačelnik Tomislav Klarić, navodeći kako je taj isti Ekonomski institut Bakar smjestio među prvih pet gradova u Hrvatskoj po uspješnosti.

Važna i tradicija

– Bakar je status grada imao i pred više stotina godina. U obzir treba uzeti više kriterija od pukog broja stanovnika, koji se u našem slučaju stalno povećava, a tu su i svi povijesni, kulturni i gospodarski potencijali kojima Bakar raspolaže – odlučan je Klarić.
    Klana prema popisu iz 2001. godine broji 1.931 stanovnika, a načelnik Matija Laginja uvjeren je da će idući popis pokazati kako u općini živi više od 2.000 mještana.
    – Općina Klana ne da može zadovoljiti osnovne funkcije koje mora pružati mještanima, nego ih već godinama i zadovoljava. Klana je još za vrijeme Austro-Ugarske bila pridružena općina kastavskoj općini, samo se nije formalno odvojila. Za vrijeme Italije Klana je funkcionirala kao samostalna Općina, a tako je i od 1993. godine do danas. Nisam siguran treba li broj stanovnika biti glavni kriterij – rekao je Laginja.

Europska praksa i ekonomski kriteriji

Kako pojašnjava izrađivačica studije dr. sc. Dubravka Jurlina Alibegović, kod određivanja minimalnog broja stanovnika u obzir se uzimala praksa u europskim zemljama, ali i ekonomski kriteriji.
– Predložili smo jasnu raspodjelu obveznih, minimalnih nadležnosti koje trebaju zadovoljiti jedinice lokalne samouprave. Kod određivanja kriterija minimalnog broja stanovnika vodili smo se i ekonomijom razmjera. Određena javna usluga uvedena u jedinici s malim brojem stanovnika, može biti neproporcionalno skuplja, nego što je to slučaj kod veće jedinice lokalne samouprave. Riječ je ipak samo o prijedlogu za javnu raspravu, a nikako o konačnom odgovoru na pitanje decentralizacije u Hrvatskoj  objašnjava Jurlina Alibegović.

Novi list, 05.11.2010., Andrej PETRAK