Prikupljeno sve što je ikada napisano na klanjskome govoru

Novi list, Primorski list 26.09.2010. by A. Petrak

Klanjci će se za nekoliko godina moći podičiti jedinstvenim rječnikom mjesnoga govora, što se od proljeća 2008. godine izrađuje u okviru zajedničkog projekta Općine Klana i Katedre Čakavskoga sabora - Društva za povjesnicu. Ovaj kapitalni klanjski lingvistički projekt od samoga početka vodi stručno osoblje Multimedijalnoga centra u Klani, redom diplomirani kroatisti. Voditeljica projekta sa strane Općine Klana je prof. hrvatskoga jezika i književnosti Željka Šarčević, polaznica doktorskoga studija Povijest jezika i dijalektologija na Filozofskome fakultetu u Rijeci, a na rječniku rade i voditeljica MMC Klana Ivana Marinčić te Nensi Čargonja Košuta.
– Projekt je krenuo nakon višegodišnjeg promišljanja i pretpriprema, i premda je o rječniku već bilo govora i mnogo ranije, razne poteškoće ometale su njegovu realizaciju. U projektu nam pomažu profesori s Katedre za dijalektologiju i povijest hrvatskoga jezika Filozofskoga fakulteta u Rijeci, predstojnica dr. sc. Silvana Vranić i dr. sc. Sanja Zubčić. Profesorice će na našu zamolbu sastaviti stručni prikaz, odnosno opis klanjskoga govora, kao specifičnoga govornog sustava na ovome prostoru, koji se od susjednih razlikuje mnogim posebnostima. Među njima nalaze se hiperikavizmi poput tiga, oniga, siga, ili prviga, ali i specifični leksik, poput cvek, povnica, sklida, zogar, žoki i drugo. Klanjski govor odlikuju i specifični refleksi pojedinih glasova, na određenim pozicijama u nekim riječima, kao u primjerima žovti: žuti, bovha: buha, vov: vol, ili dilav: delal – kaže Šarčević.
Profesorica uz to dodaje da je najprije obrađen fond pisanih riječi, a sav dostupan leksički materijal unešen je u računalo, kako bi se stručno obradio.
– Prikupili smo praktički sve što je ikada napisano na klanjskome govoru te smo to stručno obradili na svim razinama. Do danas je uneseno oko 2.400 riječi, približno osamdeset kartica, a u potpunosti obrađeno nešto manje od polovice unesenoga leksičnog fonda, oko tisuću riječi, osim akcentuacije, za koju je potreban poseban računalni program. Leksički se fond cijelo vrijeme nadopunjava te ažurira i po potrebi ispravlja. Redovito se daje na uvid izvornim govornicima, posebice Klanjcima starije generacije, a potom i na konzultacije stručnjacima riječkoga Filozofskog fakulteta – rekla je Šarčević.
No fond riječi i dalje se nadopunjava, ponajviše iz živoga, govornoga jezika.
– Nemjerljivo su nam pomogli rukopisni materijali Antona Starčića Šopećiga i Marije Valenčić-Spicijarove, koji su nam dali jako puno natuknica. Budući da je jedan od ciljeva projekta očuvanje starih i starijih oblika riječi ili riječi koje današnje mlađe generacije Klanjaca više ne poznaju, osobito je važno terensko istraživanje i bilježenje primjera. Starije generacije govornika, svojim višestrukim kazivanjima, značajno su pridonijele ovom specifičnom fondu Rječnika. U usporedbi s ogledima govora mlađih generacija, moguće je dati i pregled razvoja klanjskoga govora u određenom vremenskom odmaku – zaključuje Šarčević.