Na osnivačkoj skupštini Društva za povjesnicu Klana, održanoj 20. prosinca 1993. donesen je Statut društva u kojem između ostalog stoje ciljevi i zadaci: poticanje istraživanja i očuvanje prostornog, povijesnog, ambijentalnog, graditeljskog i drugog nasljeđa ovog kraja. S ciljem očuvanja narodne baštine našeg kraja, Općina Klana je 1994. postala vlasnikom stare trošne Rebičine kiše koja svrsi stanovanja ne služi više od jednog stoljeća.
Zgrada se godinama rabila kao gospodarski objekt – u prizemlju je bila staja za stoku, a na katu prostor za sjeno. Prema podacima prvog katastra na ovom području (1819. – 1821.) vlasnik kuće za stanovanje, sagrađene na čestici kat. br. zgr. 55, površine 14 čhv (49 m2), bio je Georg Sigmann (Juraj Žigman). U to vrijeme, kao ni kasnije, kuća nije imala kućni broj.
Prema popisu stanovništva koji je Austrija izvršila 1818. (Hauptausweis) Klana je (s pet domaćinstava u naselju Laze) imala 108 kućnih brojeva i 564 žitelja. Rubne kuće u sjevernom dijelu naselja bile su u nizu koji je činila i Rebičina kiša. Taj dio Klane naziva se Gorinji kraj.
Nadomak Rebičine kiše je 1843. započela s radom prva hrvatska pučka škola, a u blizini se nalazi i rodna kuća dr. Matka Laginje (rođ. 10.8.1852.). Rebičina kiša je prema podacima upisanima u zemljišnoj knjizi od 1881. pa sve do 1994. godine bila u vlasništvu obitelji Šnajdar koja je nosila obiteljski nadimak Rebičini, pa otuda dolazi i naziv Rebičina kiša.
Godine 1999. izrađen je keramički suvenir s motivom Rebičine kiše (dimenzija 13 x 17 cm) koji prezentira dio naše povijesne baštine. Objekt je izgrađen u starom stilu, u prizemlju je bila konoba, a na katu prostor za obitelj. Kamene stepenice i skod počivaju na dvije volte, od kojih jedna služi kao ulaz u prizemlje.
Na katu je prostor dimenzija 3,80 x 5,50 m s ognjištem na suprotnom zidu od ulaza. Prostor se opremio predmetima koji su nekad služili svrsi, a očuvali su se sve do danas. Predmete su poklonili mještani Klane. Prizemlje je istih dimenzija kao i kat, a opremljeno je eksponatima koji su nekad služili u poljodjelstvu, drvodjelstvu i šumarstvu.
Prvi postav etnografske kuće vjerojatno će se u budućnosti obogatiti novim starim odnosno starijim predmetima, a prostor može služiti i za postavu posebnih manjih izložbi (npr. prikaz nekadašnjih odjevnih predmeta i sl.).
Etnografska kuća – Rebičina kiša stavljena je u funkciju 18. ožujka 2006. godine prilikom održavanja XIII. Dana dr. Matka Laginje, a za posjetitelje će biti otvorena prema potrebama (informacije na tel. 808-205).