XVII. MATIČNE KNJIGE

I u ovim dragocjenim povijesnim vrelima nailazimo na mnogobrojne podatke o Klani i okolici. Doduše, najstarije matice Klane (krštenih, vjenčanih i umrlih) nisu se sačuvale, a vjerojatno su uništene i zagubljene. One koje imamo potječu tek iz 1821., a parice iz 1835.

Stare crkvene matične knjige vode se za područje župe Klana, a naselja su Klana, Studena i Laze. Naime, Lisac i Škalnica ranije su spadali pod župu Jelšane, a Breza se vodila u matičnim knjigama župe Kastav. Kada je 1918. stvorena državna granica između Italije i Jugoslavije, župni ured Klana nastavio je voditi matične knjige, ali samo za Klanu, dok je Studena, tada odvojena državnom granicom od svojeg nekadašnjeg župnog središta, potpala pod Viškovo, pa je upisana u matice župe Sv. Matej. Iza Drugog svjetskog rata Škalnica i Lisac pripadaju Hrvatskoj, a Studena se vraća pod župu i općinu Klana. Danas se u Matičnom uredu Klana vode upisi za Klanu, Studenu, Lisac, Škalnicu i Brezu.
Matice Klane pisane su latinskim, talijanskim i hrvatskim jezikom. S obzirom da se koristio kvalitetan papir, dobro su očuvane.
Prema podacima iz matica, u XIX. stoljeću su najčešća prezimena bila Raspor, Barak, Gržinčić i Laginja, a od imena najviše se spominju Mate i Jakov te Marija i Margareta.  Zabilježeno je i rađanje blizanaca, ali rijetko. Manji broj djece bio se rodio izvan zakonitog braka. Najčešća zanimanja bila su poljoprivrednik, trgovac, vojnik-graničar, šumski čuvar i sl.  Od uzroka smrti najviše je zabilježena starost i slabost, a bilo je i osoba koje su umrle u vrlo dubokoj starosti (1822. muškarac u dobi od 116 godina).