Dvije sadnice Gupčeve lipe zasađene u Klani
Iz Hrvatskog šumarskog instituta dobivene su tri mladice Gupčeve lipe, a treća će biti donirana Lipi. Proizvedene su kloniranjem od Gupčeve lipe iz Donje Stubice.
Dvije mladice Gupčeve lipe, hrvatskog spomenika prirode, posađene su u Klani, ispred Šumarije Klana i zgrade Općine, zahvaljujući donaciji Hrvatskog šumarskog instituta iz Jastrebarskog. Šumarija Klana ovime se uključila u obilježavanje 250. obljetnice organiziranog šumarstva u Hrvatskoj. Iz Hrvatskog šumarskog instituta dobili su tri mladice Gupčeve lipe, a treća mladica bit će donirana mjestu Lipa, kako bi ondje bila zasađena, objašnjava upravitelj Šumarije Klana Herman Sušnik. Sadnice su proizvedene vegetativnim putem, kloniranjem od autohtone Gupčeve lipe iz Donje Stubice, stabla visokog devet i širokog 4,97 metara, koje je 1957. godine dobilo status spomenika kulture, kao jedinog »živućeg svjedoka« i simbola Seljačke bune. Pod granama Gupčeve lipe prema legendi okupili su se Matija Gubec i njegovi sljedbenici prije negoli su krenuli u Seljačku bunu.

– Od prvih pedesetak odsječenih grančica u laboratorijima Hrvatskog šumarskog instituta kloniranjem se stalno dobivaju nove sadnice. Tim je putem napravljen prvi živi arhiv koji se čuva u institutu u Jastrebarskom. Dosad je iz Hrvatskog šumarskog instituta izašla 171 sadnica, svaka sa svojim certifikatom. Drago nam je da sadnjom dviju sadnica u Klani možemo dati obol obilježavanju dva i pol stoljeća organiziranog šumarstva u Hrvatskoj, rekao je Herman Sušnik.
Za početak organiziranog šumarstva uzima se godina 1765., kad su osnovane prve tri šumarije: Krasno, Petrova gora i Oštarije, kraj Karlobaga.
– Otad brojimo kontinuitet organiziranog šumarstva, a ova značajna obljetnica obilježit će se nizom manifestacija u Hrvatskoj, kako bi se dao značaj šumarstvu i šumarskoj struci, kaže Sušnik.
Najstariji pisani trag o postojanju šumarstva u Klani datira iz 1812. godine. Pismo na francuskom jeziku pronašao je Anton Starčić u arhivu u Trstu, a na hrvatski ga je preveo mons. Milan Simčić.
Daleko više nove šume raste nego li se posiječe
Pod šumama i šumskim zemljištem je 47 posto kopnenog dijela Hrvatske, od čega je 78 posto u državnom vlasništvu. Drvna zaliha iznosi 398 milijuna kubika, pri čemu godišnji prirast iznosi 10,5 milijuna kubika, a šumari u godini posijeku šest milijuna kubika.
– Iz godine u godinu daleko više nove šume raste, nego što li se posiječe drvene građe. Hrvatska je specifičnost da je čak 95 posto šume naraslo prirodnim putem. Brojke o 74 autohtone vrste drveća, 240 autohtonih vrsta grmlja i drveća te 4.500 vrsta flore svjedoče o velikoj raznolikosti na malom području, objašnjava Sušnik.
Novi list, 11. 04. 2015., Andrej Petrak